|Homepage|

|Publicistika| |Kolegiji| |Bibliografija| |Biografija| |Radovi|

|Tranzitorij 2007|


 

 

Indijska filozofija

[English Version]

 

 

Izborni predmet iz indijske filozofije zamišljen je kao temeljit uvodni kolegij u studij indijske filozofije kao filozofije, u njezinim tradicionalnim i suvremenim oblicima. Posebna pažnja usmjerena je na pitanje pristupa studiju indijske filozofije kao ne-evropske i na ispitivanje dometa i smislenosti takve metodološke pretpostavke. Nastava se održava kroz kolegij kombiniran od predavanja i seminara s referatima studenata.

Pored standardnog dijela, kolegij u svakom ciklusu održavanja ima i specifično tematsko težište kojemu se posvećuje veća pažnja (ideja orijentalizma, problem racionalnosti, kulturalizam, ideja osobe, filozofija roda itd.)

Detaljniji opis predmeta s daljnjim linkovima za ispitnu literaturu i sadržaj pojedinih kolegija u aktualnoj akademskoj godini nalazi se na službenim stranicama Odsjeka za filozofiju.

 

AppleMark

 

 

[Tematski blokovi]

MODERNI POJAM FILOZOFIJE. “indijska filozofija” u zapadnoj tradiciji (Hegel-Diogen Laertije-Schopenhauer) i motiv “europeizacije čovječanstva” (Husserl-Heidegger); scijentizam filozofije 20. stoljeća, studij indijske filozofije i indologije (predavanje s raspravom, 3-4 sjednice)

KULTURALIZAM: kulturalne znanosti, “multikulturalizam” i problem prevođenja (čitanje i komentiranje tekstova suvremenih autora, (3-4 sjednice)

KOMPARATIVIZAM: Naslijeđeni zapadni koncept filozofije, ideja ”arhetipova” i figura želje za spoznajom (philo-sophia vs. điđñâsâ); mit o filozofskom odricanju od svijeta i filozofski projekt umnog-istinitog-zbiljskog; modeli jedinstvenosti i mnoštvenosti

BRAHMANIZAM: Sistematski kontekst filozofije: poredak vedskih nauka, višeznačnost termina ‘vedanta’ (kraj i/ili vrhunac vede), upanišadska kritika neautentičnog ritualizma i ponovno vraćanje mišljenja na “prvotnu” objavnu pjesničku riječ (vać, śruti); nad-dharmički, “oslobađajući” karakter filozofa-učitelja (sannyâsin) (3-4 sjednice)

UPANIŠADE — analiza tekstova i rasprava: Provjera teze o istovrijednosti pojma ‘điđñâsâ’ (‘želja za znanjem’, ‘sa-znavanje’); pitagorejsko-platonička teza o ne-dovršivosti najvišeg znanja i upanišadska figura ‘(po)željnog’ (varenyam) kao postignuća-življenja znanja najvišeg načela-iskona svijeta (samyag-viđñâna); unutrašnje granice filozofske “subverzije” brâhmanskog sustava (značaj anegdote o Satyakâmi -âbâli i njegovoj majci); više i niže znanje; identitet brahman-âtman

NÂSTIČKE FILOZOFIJE: rani buddhizam: revolucija dharme i paradoksi nirvâne (2-3 sjednice) — đainizam (relativizam i perspektivizam) — materijalistička učenja

BHÂGAVADGÎTA: etika dužnosti i metafizički paradoks slobodnog djelovanja

 

Kolegij 2005/06.

“Indijska filozofija: Filozofija i kulturalizam”

Kolegij 2006/07.

“Ideja osobe u indijskoj filozofiji: ja, sopstvo i ličnost”

 

 


Homepage

|Publicistika| |Kolegiji| |Bibliografija| |Biografija| |Radovi|

Tranzitorij 2007