Antropološki kolegiji

Predavanja će studentima predstaviti glavne migracijske procese iz drevne prošlosti, što će poslužiti kao osnova za razmatranje širih antropoloških tema. Treba dodati da kolegij Drevne seobe – putokaz kroz antropološke teme, I. pokriva vrijeme odnosno kulturološki kontekst od paleolitika do kraja metalnog doba, dok će se drevne seobe u idućim epohama pokrivati u kolegiju Drevne seobe – putokaz kroz antropološke teme, II. Prema tome, u ovom kolegiju, glavni blokovi odnose se na teme:

• antropogeneza i migracije (međuodnos antropogeneze i migracije, problem pradomovine i arealne fluidnosti ljudske vrste, najstarije migracije)
• gornjopaleolitsko naseljavanje ekumene (širenje čovjeka po svijetu na kraju ledenoga doba – uz potrebne fizičke, kulturne i društvene adaptacije, teza o migracijskom nagonu, korijeni etničnosti, teorije o prajezičnim vezama)
• migracije na početku holocena (utjecaj novih klimatskih uvjeta na seobe, mezolitske migracije
• neolitik (oazne hipoteze, rana neolitska kolonizacija, teorije o etničkim i populacijama osnovama europskog neolitika, stočari i nomadi)
• seobe u eneolitiku i brončanom dobu (opće pretpostavke, metal i princip asimetričnosti u društvenom razvitku, indoeuropske migracije, sjeverna Euroazija – uralsko i altajsko područje, drevna Kina i starokineski izvori)
• kontrola i konflikt – kretanja na prostoru između ranih civilizacija Sredozemlja i Bliskoga istoka i Egipta (Semiti, brdski narodi, „narodi mora“, mikenski svijet, vrijeme žarnih polja), 7) željezno doba (migracijske i etničke osnove halštatske kulture, keltske migracije, istočni susjedi Kelta, Skiti, migracije u afričkom željeznom dobu – supsaharska Afrika.

Kolegij nastavlja gdje je kolegij Drevne seobe – putokaz kroz antropološke teme, I. završio. U ovom kolegiju pozornost će biti usmjerena uglavnom na seobe tijekom razdoblja, koja se u europskom kontekstu obično označuju kao stari i srednji vijek, odnosno na istodobne predmoderne epohe u drugim dijelovima svijeta. Glavni tematski blokovi odnose se na:

• međuodnos seoba i nastanka ranih civilizacija (uz primjere iz raznih dijelova svijeta; naglasak će biti na teorijske interpretacije)
• starovjekovni društveni horizont (taj će se pojam obrazložiti kao antropološka konstrukcija, i u odnosu na tu konstrukciju razmotrit će se teme poput ropstva – iz migracijske perspektive, problema društvene ravnoteže i prodora stranaca, barbarizacije tuđinaca, itd.)
• raseljavanje i preseljenje stanovništva (više primjera s Bliskoga istoka, iz Europe, Kine, Južne Amerike i inih područja)
• starovjekovne kolonizacije (područje razmatranje je Bliski istok, antički svijet i Daleki istok)
• značaj pojedinaca u starovjekovnoj migraciji (studentima će se predstaviti više ključnih opisa pojedinih povijesti preseljenja u starom vijeku)
• kraj staroga vijeka i „seobe naroda“ (analize antropoloških implikacija opisa i modela „seoba naroda na početku srednjega vijeka)
• tipologija srednjovjekovnih migracija (pregled različitih planskih, spontanih i pojedinačnih oblika migracije u europskom srednjem vijeku, uz usporedbe sa sličnim procesima u drugim dijelovima svijeta.

Kolegij će krenuti od radne definicije pojma prapovijesti, kao stanja, uvjetno rečeno „iskonskog bivanja“ („iskonske povijesti“ ili „najstarije povijesti“) ljudi. Za prapovijesno društvo dat će se analogna radna definicije. U prvim tjednima kolegija, studenti će se upoznati s razvitkom znanosti o prapovijesnom društvu, s razvitkom nazivlja i tzv. „kronoloških“ shema, kao i s nekadašnjim (uglavnom) znanstvenim pokušajima rekonstrukcije života u prapovijesnom društvu. Bit će važno razmotriti kako te nekadašnje rekonstrukcije (iz 19. i iz prvog dijela 20. stoljeća) i dalje djeluju na shvaćanja o prapovijesti u drugim znanostima i u predodžbama šire javnosti. U idućem dijelu, nastavnik će studentima predstaviti najnovije spoznaje o nekim ključnim aspektima prapovijesnog društva.

Kolegij će prvo razmotriti kakve se sve vrste podrijetla traže. Podrijetlo koga ili čega? Svemira, svijeta, ljudi, naroda, društva, jezika, prirodnih pojava, itd. Predavanja će se zatim fokusirati na metode za utvrđivanje postavki o podrijetlu (mitičko razmišljanje, misticizam, znanost), i na načine održavanja i prijenosa tih postavki (predaje, povijest, sustavi obrazovanja). Slijedit će analiza funkcija prihvaćenih (ili predloženih) tumačenja podrijetla, i to pogotovo ideoloških funkcija (s time da će ideologija u ovom kontekstu označiti jednostavno sustav ideja, koji ima neku svrhu). U drugom dijelu kolegija, problematika podrijetla suzit će se na temu etnogeneze.

Razmišljanje o budućnosti i usvajanje shema o budućem životu bitni su čimbenici u ljudskom razvitku, bez obzira na to koliko su te zamisli ili sheme realne, odnosno koliko će ih povijest doista potvrditi. Gotovo u svemu, čovjek razmišlja o budućnosti: o svojim odlukama za sutra ili prekosutra, o svom budućem izgledu ili zdravlju, o svom budućem društvenom probitku, o svom potomstvu i o prijenosu svoje genetike na iduće naraštaje, o perspektivama svoje zajednice, o opasnostima na koje bi mogao naići, o načinu kako će ubuduće biti ocijenjen zbog svojih odluka i napokon o ostvarivanju smisla svoga života. U tom smislu, čovjekovo viđenje budućnosti ključan je dio njegove biti, i stoga predstavlja važnu antropološku problematiku. Ovaj kolegij iznijet će neke tematike, po kojima bismo mogli izgraditi parametre za "antropologiju budućnosti". Treba naglasiti da je riječ o formalno novom području antropološkog interesa, iako je tema budućnosti ili razvitka čovjeka i ljudskog društva često bila implicitno prisutna u antropološkim istraživanjima. Kolegij će razmotriti različite tematike, sve od vizija o budućnosti u prijašnjim stoljećima do najnovijih hipoteza o razvitku čovjeka i ljudskog društva, i pritom će nastojati povezati biološke (biološko-ekološke), kulturne, društvene i, svakako, idejne perspektive. Ideje su u tom sklopu vrlo važne. Zapravo, u "antropologiji budućnosti" ideje su jedine prave činjenice, jer je budućnost po definiciji uvijek nešto što još ne postoji, i zato ne možemo je odrediti nekim drugim činjenicama. Ali ideje nisu samo činjenice, nego i čimbenici, jer čak i kada ih vrijeme opovrgne, njihov utjecaj na dani trenutak može biti vrlo jak, tako da mogu pokrenuti razvojne pomake. Kolegij će istraživati takve ideje kako su se pojavljivale u raznim vremenima i kulturama, vjerovanjima i znanostima, i također u književnosti i umjetničkim reprezentacijama.